Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
ZAŠTO JE DONESEN NOVI ZAKON?
Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (dalje u tekstu:ZZPN) donesen je zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, konkretno s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije L 305/17. (dalje u tekstu: Direktiva).
Direktiva nalaže uvođenje u nacionalna zakonodavstva mehanizama zaštite prijavitelja nepravilnosti, koji uključuju i sljedeće:
– jasne kanale prijave nepravilnosti, unutar i izvan organizacije, uz osiguravanje povjerljivosti
– uvođenje sustava prijavljivanja kroz tri razine:
1. interni kanali za prijavljivanje – unutarnje prijavljivanje nepravilnosti
2. prijavljivanje nadležnim tijelima – vanjsko prijavljivanje nepravilnosti i
3. javno/medijsko razotkrivanje nepravilnosti
– određivanje nadležnog tijela za zaprimanje prijava o povredama obuhvaćenim područjem primjene Direktive i za poduzimanje odgovarajućih mjera na temelju tih prijava
– obveze pružanja povratnih informacija prijaviteljima nepravilnosti za nadležna tijela i trgovačka društva koji će morati reagirati na prijave i u vezi s njima poduzeti daljnje korake u propisanim rokovima
– sprječavanje odmazde i učinkovitu pravnu zaštitu.
Većina tih mehanizama sadržana je i u postojećem zakonu, ali oni se novim ZZPN proširuju i poboljšavaju sukladno zahtjevima Direktive.
Zakon je donesen s ciljem jačanja svijesti i poticanja građana na prijavljivanje nepravilnosti o kojima imaju saznanja, a povezani su s obavljanjem poslova kod poslodavca.
Prije donošenja ovog Zakona, zaštita prijavitelja nepravilnosti bila je djelomično regulirana u nekim drugim zakonima, no ovim se Zakonom po prvi puta sistematizira i detaljno uređuje problematika vezana isključivo za prijavitelje nepravilnosti te ih se štiti od sankcija poslodavaca koje bi bile povezane s prijavom.
NA KOGA SE OVAJ ZAKON PRIMJENJUJE?
Ovaj se zakon primjenjuje na sva tijela javne vlasti na središnjoj i lokalnoj razini, na pravne osobe s javnim ovlastima, trgovačka društva u većinskom vlasništvu države ili lokalne jedinice te na sve poslodavce privatnog sektora.
TKO MOŽE BITI PRIJAVITELJ NEPRAVILNOSTI?
Prijavitelj nepravilnosti može biti svaka osoba koja obavlja poslove kod poslodavca ili na bilo koji način sudjeluje u djelatnostima javne vlasti, pravne ili fizičke osobe, neovisno o vrsti ugovora i tome da li je u radnom odnosu ili izvan njega. To znači da se zakon jednako primjenjuje i na volontere i osobe koje rade preko studentskog ugovora kao i na osobe čiji je radni odnos prestao kod određenog poslodavca te na osobe koje su sudjelovale u natječajima za zapošljavanje.
TKO JE POVJERLJIVA OSOBA?
Povjerljiva osoba i njezin zamjenik je zaposlenik kojeg imenuje poslodavac, a zadužen je za zaprimanje prijava nepravilnosti, vođenje postupka vezano uz prijave nepravilnosti te zaštitu prijavitelja nepravilnosti u okviru svoje nadležnosti. Povjerljivu osobu štite iste zakonske odredbe kao i prijavitelja nepravilnosti. Povjerljiva osoba dužna je djelovati zakonito i savjesno i čuvati identitet prijavitelja nepravilnosti. Prijavitelj nepravilnosti ima pravo biti obaviješten o poduzetim radnja i o odluci o njegovoj prijavi. Ukoliko povjerljiva osoba ne obavijesti prijavitelja nepravilnosti o poduzetim radnjama po prijavi onda se prijavitelj nepravilnosti može obratiti pučkom pravobranitelju.
KOME SE NEPRAVILNOSTI PRIJAVLJUJU?
Postoje tri kanala putem kojih se nepravilnosti mogu prijaviti:
Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti podrazumijeva prijavu povjerljivoj osobi imenovanoj od strane poslodavca za zaprimanje prijava unutar poslodavca. Unutarnji kanal prijavljivanja nepravilnosti dužan je uspostaviti svaki poslodavac koji zapošljava barem 50 osoba.
Vanjsko prijavljivanje odnosi na prijavljivanje nepravilnosti pučkom pravobranitelju, a koristi se u slučaju kada iz određenih razloga prijavljivanje povjerljivoj osobi unutar poslodavca nije moguće; primjerice, jer pravna osoba ima manje od 50 zaposlenih, povjerljiva osoba nije imenovana, prijavitelj ima opravdani strah da će ga se staviti i nepovoljniji položaj ili je povjerljiva osoba uključena u nepravilnost i sl.
Javno razotkrivanje omogućuje objavljivanje nepravilnosti putem javnosti i/ili medija, no to bi trebalo predstavljati izuzetak kada unutarnje ili vanjsko prijavljivanje nije moguće jer postoji neposredna opasnost za život, zdravlje, sigurnost ili od nastanka štete velikih razmjera ili uništenja dokaza.
POSTOJE LI ODREĐENE SANKCIJE ZA PREKRŠAJE OVOG ZAKONA?
Poslodavac koji zapošljava minimalan broj od 50 osoba kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna ukoliko:
– ne donese ili ne učini dostupnim akt kojim propisuje postupak unutarnjeg prijavljivanja;
– ne imenuje povjerljivu osobu i/ili njezina zamjenika za zaprimanje prijava nepravilnosti i vođenje postupaka u vezi s istima;
– ne ispita prijavu nepravilnosti i ne poduzme radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti;
– ne obavijesti prijavitelja nepravilnosti na njegov zahtjev o tijeku i radnjama poduzetima u postupku i ne omogući mu uvid u spis u zakonski određenim rokovima;
– stavi povjerljivu osobu i/ili njenog zamjenika u nepovoljan položaj zbog poduzimanja radnji potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Poslodavac koji zapošljava minimalan broj od 50 osoba kaznit će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kuna ukoliko:
– spriječi prijavljivanje nepravilnosti;
– pokuša otkriti ili otkrije identitet prijavitelja nepravilnosti;
– ne zaštiti prijavitelja nepravilnosti od štetne radnje;
– ne poduzme potrebne mjere iz svoje nadležnosti s ciljem zaustavljanja štetnih radnji i otklanjanja njihovih posljedica;
– utječe ili pokuša utjecati na postupke povjerljive osobe i/ili zamjenika prilikom poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Za navedene prekršaje kaznit će se i odgovorna osoba poslodavca u pravnoj osobi kao i poslodavac fizička osoba.
U slučaju da prijavitelj nepravilnosti zlouporabi sustav prijavljivanja nepravilnosti samo kako bi naštetio poslodavcu, kaznit će se novčanom kaznom od 3000,00 kuna do 30.000,00 kuna.
Novčanom kaznom od 3000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj povjerljiva osoba i/ili njezin zamjenik koji zlouporabe svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti.